Debljina je više od estetskog problema
Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice je prekomjerna tjelesna težina. U Europi 51,6% stanovnika je pretilo. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je u Svijetu 1,9 milijardi ljudi preuhranjeno. Ako se nastavi postojeći trend do 2025. godine svaki drugi stanovnik planete biti će preuhranjeni. U proteklih 12 godina povećava se udio djece s viškom kilograma. Preuhranjeno dijete je jedan od preduvijeta za nastanak pretile odrasle osobe.
Prema EU strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, prekomjerna tjelesna težina i debljina su rizični faktori za nastanak pet vodećih bolesti koje ugrožavaju život i kvalitetu života.
To su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest tip 2, kronične opstruktivne i plućne bolesti, neke vrste tumora i mentalnih poremećaja.
Kako bismo smanjili poboljevanje od navedenih bolesti potrebno je stalno poticanje pojedinaca na promjenu stila života u cilju smanjenja tjelesne mase, promocijom tjelesne aktivnosti, hodanjem najmanje 30 minuta dnevno, što kraće zadržavanje ispred ekrana i monitora, pravilna i raznovrsna prehrana.
Debljina nije samo estetski problem. Debljina je dijagnoza.
Potrebno je već u trudnoći pripaziti na prehranu. Ako trudnica u toku trudnoće dobije više od 16 kilograma nekoliko puta je veća šansa da i dijete bude preuhranjeno.
Roditelji su najveći uzor svojoj djeci. Potrebno je zajedno provoditi vrijeme, penjati se stepenicama, po drveću, organizirati izlete u prirodi a ne sjediti pred TV ili tipkati po mobitelu. Najbolji savjet je isključiti TV jer programi za djecu, osobito reklame su prikriveni pozivi na kupovanje i konzumaciju proizvoda nezdrave prehrane, raznih slastica, grickalica, proizvoda brze prehrane. Savršena podloga za pretilost su mediji, reklame, fizička neaktivnost. Tokom obroka ne preporuča se gledati TV jer zaokupljeni programom ne primjetimo da smo siti. Roditelji ne mogu od svoje djece tražiti nešto što sami nisu spremni primjenjivati. Previše hamburgera, topljenog sira, pizze, pilećih medaljona, prženih krumpirića, tjestenine, pekarskih proizvoda, svakako nije poželjno u jelovniku.
Neki roditelji idu u krajnost te zabranjuju djetetu slatkiše što se ne preporuća, u svemu treba pronaći mjeru. Djecu treba naučiti jesti sporije, ne u žurbi, ne uz TV ili tipkanje na mobitelu. Važan je zajednički obrok cijele obitelji i u miru.
Svako treće dijete je punašnije ili pretilo. Roditelji koji se sami bore s debljinom niti ne primjećuju da su im djeca preuhranjena. Na žalost, neki se i naljute kada im netko, čak i doktor, skrene pažnju na to. Svaki neriješeni zdravstveni problem u djetinjstvu prenosi se u odraslu dob i ugrožava zdravlje odrasle osobe. Sve propušteno u djetinjstvu u odrasloj dobi se vraća kao bumerang i dvostruko plaća.
Preporuka je smanjiti grickalice, jesti više voća i cjelovitih žitarica. Iz prehrane treba izbaciti sokove, osobito gazirane. Sokovi su puni kalorija i šećera. Njihovo svakodnevno konzumiranje potiće sve veću želju za slatkim. Problem je i u prevelikim porcijama. Kada se radi o mesu ili ribi neka bude veličine djetetova dlana a porcija voća, povrća ili mlijeka veličine djetetove šake.
Dojena djeca su manje pretila u konačnici. Stoga društvo treba poticati majke na dojenje kao zlatni standard u prehrani dojenčeta i ulaganje u zdravlje djeteta.
Hranu ne smijemo koristiti kao nagradu, niti kao kaznu.
Roditelji postavljaju pravila, a ne djeca.
Ne možemo očekivati od naše djece da ne čine nešto, što sami činimo ili da mijenjaju stil života, ako ga sami ne promijenimo.
dr. med. Mirjana Kolarek Karakaš spec. pedijatar
Izvor: www.dinamikom.eu